Beograd

Studija slučaja beogradskog priloga projektu ARchipelago – Generalštab (Zgrada Saveznog sekretarijata za narodnu odbranu) – duboko je i dalje isprepletena sa ideologijom, politikom, ratom, nacionalnom državom, i u skorije vreme profitom. Generalštab čine dve zgrade odvojene Nemanjinom ulicom, koje se smatraju značajnim arhitektonskim obeležjem, između ostalog zato što su i jedino delo arhitekte Nikole Dobrovića izvedeno u Beogradu. Sagrađene su između 1954 i 1965. godine u tadašnjoj socijalističkoj Jugoslaviji, zamenivši na tom mestu zgrade Ministarstva odbrane i Vojne akademije, koje su teško oštećene u bombardovanju 1941. godine. Dobrovićeve zgrade pogođene su projektilima u NATO intervenciji 1999. godine — pri čemu je jedna pretrpela veću štetu. One su nakon oštećenja stavljene pod zaštitu kao spomenici kulture, čime je istaknut značaj njihove rekonstrukcije kao primera jugoslovenskog posleratnog modernizma u arhitekturi.

Zbog njegove istorijske funkcije kao sedišta jugoslovenskih a kasnije srpskih vojnih snaga, Generalštab kao mesto zadržava visok simbolički i afektivni potencijal. Ne samo da ni po čemu nije neutralan niti bez odgovornosti — njegove su veze sa sećanjem i pamćenjem kompleksne i višeslojne — već njegova kontinuirana eksploatacija kao predmeta samo-viktimizujućeg nacionalističkog diskursa dodatno otežava društveni konsenzus o ulozi srpske države i njene vojske u ratovima devedesetih godina. Tokom protekle dve decenije, mediji su povremeno obaveštavali o zainteresovanosti stranih kupaca za ovu centralnu gradsku lokaciju. Nedavna najava planova Džereda Kušnera, prema kojima će na ovom mestu biti izgrađen hotel sa memorijalom, dodatno je motivisala profesionalce iz domena arhitekture, urbanizma i zaštite nasleđa da izraze svoje neslaganje.

Nakon konsultacija sa istoričarkama i istoričarima arhitekture i umetnosti, arhitektama i teoretičarkama, a oslanjajući se na istorijsku fotografsku građu, televizijske priloge, snimke u realnom vremenu i dostupne onlajn sadržaje, doprinos CZKD projektu ARchipelago ima za cilj da kontekstualizuje Generalštab iz ugla anti-ratnog delovanja Centra tokom trideset godina. Povezujući se sa ostalim programima CZKD, i sa temama koje se dotiču politika sećanja i pamćenja rata, kao i sa recentnom urbanom transformacijom ogromnih razmera, koja je motivisana kapitalom, ovaj prilog teži da otvori kritičku debatu koja se opire pojednostavljenju i selektivnim reprezentacijama zgrada Generalštaba.

Indeks: Kolekcija/Zbirka – Tip dokumenta (V-Video, P-Fotografija, G-Grafika, T-Tekst) – Lokacija (B-Beograd, M-Mostar, P-Prizren, S-Sarajevo) – Redni broj

Zahvaljujemo na učešću: Vladimir Kulić, Olga Manojlović Pintar, Jelena Petrović, Milan Popadić, Aleksandar Staničić.
Učestvovali u produkciji: Jasmina Đokic Pavkov, Bojan Fajfrić, Ana Graovac, Lola Joksimović, Jelena Kesić, Ana Miljanić, Nataša Pavlović, Nemanja Petrović, Ana Sladojević, Ljubica Slavković, Predrag Šestić, Slavica Vučetić, Ivan Zupanc.
Foto kredit: Lola Joksimović, CZKD; Generalštab, Beograd (detalj).